Svježe školjke
direktno iz mora

Jakopova kapica, kapesanta

Pecten jacobaeus

Jakobova kapica (lat. Pecten jacobaeus), je vrsta jestivog morskog školjkaša iz reda bezupki, por. češljače (Pectinidae).

Živi na muljevitom dnu Sredozemnoga mora gdje se smatra endemskom vrstom. Školjka je također prilično česta i u Jadranu.

Jakobova kapica može plivati naglim otvaranjem i zatvaranjem ljuštura. Na taj način stvara potisak pomoću kojeg se pokreće.

Jakobova kapica može plivati naglim otvaranjem i zatvaranjem ljuštura. Na taj način stvara potisak pomoću kojeg se pokreće. Ova školjka jede planktonske organizme i ostale plutajuće komadiće hrane koje dobiva iz morske vode pomoću filtriranja.

Jakobova kapica je jestiva, vrlo ukusna školjka i zbog toga se komercijalno izlovljava te je dostupna u trgovinama i ribarnicama.

U kršćanskom kontekstu, ova školjka se tradicionalno povezuje sa Sv. Jakovom te je prema njemu dobila i svoje latinsko ime (jacobaeus). U Hrvatskoj se još naziva i po svom francuskom imenu St. Jacques.

Prnjavica, dondola

Ljuštura prnjavice, poznate i kao dondola, ima zaobljen, gotovo okruglast oblik, blago zadebljan kod spoja dviju polovica. Vanjska površina je sivkasta do žućkasta, prekrivena izraženim rebrima koja omogućuju lakše ukopavanje u pijesak, ali i dodatnu zaštitu od predatora poput puža volka. Ljuštura se sastoji od dva simetrična dijela, čvrsta je i lagano hrapava na dodir.

Prnjavice obitavaju u plitkim priobalnim područjima s pješčanim ili muljevitim dnom, gdje se ukopavaju gotovo u potpunosti. U Jadranu su raširene, ali ih je teže pronaći zbog načina na koji žive — zakopane i diskretne. Prosječna veličina im je oko 3–4 cm, a rijetki primjerci dosegnu i do 10 cm, što može potrajati godinama.

Riječ je o cijenjenoj školjci zbog nježne i sočne teksture mesa. U gastronomiji se posebno cijeni zbog blagog, ali punog morskog okusa, često se priprema sirova s nekoliko kapi limuna ili kratko termički obrađena.

Dagnja, pidoč

Mytilus galloprovincialias

Tijelo dagnje, odnosno njena ljuštura, ima oblik izdužena trokuta, s jednim ovalnim i drugim zašiljenim krajem. Izvana je crna ili tamnoplava, glatka, ali često obrasla morskim raslinjem, dok je iznutra srebrnoplava. Ljušture su simetrične, s oštrim rubovima. Velika je oko 6 centimetara, a neke narastu i do 15 centimetara. Rastu u grozdovima (slika desno) pa ih nije teško sakupiti.

Samoniklu dagnju nalazimo uzduž istočne obale Jadrana. Naselja dagnji uglavnom su gusta i dosta prostrana. To osobito vrijedi za neka područja, kao npr. Novigradsko more, Šibenski zaljev i kanal, Malostonski i Pulski zaljev. Osim jadranske dagnje koja inače obitava duž cijelog Sredozemlja, a nije rijedak gost i Crnog mora, dagnju nalazimo uz atlantsku obalu Francuske, Nizozemske, sve do Sjeverne Irske.

Kunjka, mušula

Arca noae

Školjka KUNJKA / MUŠULA / ARCA NOAE raste na oko 10 cm (4 inča) duljine. Skraćuje se na prednjem kraju i izdužuje posteriorno. Nepravilno je prugasta u smeđoj i bijeloj boji i ima lijepo oblikovane rebara koje se protežu od pumpe do ruba. Zglob je dugačak i ravan, a ljuska je čvrsto pričvršćena na podlogu pomoću navoja. Na rubovima plašta postoje blago oči, osobito na stražnjem kraju.

KUNJKA / MUŠULA / ARCA NOAE se nalazi u Sredozemnom moru. Bilo je uobičajeno na Jadranu, ali 1949./50. Godine došlo je do iznenadnog neobjašnjenog, katastrofalnog pada brojeva. Od tada se populacije kreću prema gore.

KUNJKA / MUŠULA / ARCA NOAE je komercijalno lovljeno u Jadranskom moru, ili ronioci skupljaju pojedinačne školjke ručno ili s plovila pomoću specijalno prilagođenih gredica koje se vuče duž morskog dna. Školjke se zatim prodaju na lokalnim tržištima

Kamenica, oštriga

Ostrea edulis

Tijelo kamenice (meso) je smješteno unutar dviju nesimetričnih ljuštura. Lijeva udubljena ljuštura služi za prihvaćanje za podlogu, desna je ravna, a spaja ih jaki mišić. Duguljasta je i srcolika, nazubljenih rubova ljušture, a boja ljušture varira od kameno do bjelkasto sive. Raste do 13 cm u dužinu.

Europska kamenica koja se uzgaja u Hrvatskoj je gotovo u potpunosti nestala iz Europe. Može se naći u Sredozemlju, istočnom Atlantiku i Crnom moru.

Veća uzgajališta u Hrvatskoj su u Limskom kanalu, Pulskom i Malostonskom zaljevu, uvali Klimno i Pirovačkom zaljevu, a na svim ovim mjestima raste i samonikla. Pogodni položaji za život kamenice su svi zaljevi i kanali Istre, Creska uvala, Klimno (otok Krk), Novigradsko more, Pašmanski kanal, Šibenski zaljev, manje uvale oko Splita, i Mljetska jezera.